Kad država primijeni zakon bez straha: Botovi su pali, institucije su pobijedile!
Postoje predmeti koji prevazilaze granice jednog krivičnog postupka. Oni postaju test snage države, test nezavisnosti pravosuđa i test sposobnosti institucija da odole pritiscima. Odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju i sudije za istragu da odrede pritvor od 30 dana osumnjičenom predstavlja upravo takav trenutak.
Ovo nije pitanje emocija. Ovo nije pitanje medijske buke. Ovo je pitanje vladavine prava.
Kada postoje zakonski razlozi za određivanje pritvora, sud je dužan da postupi isključivo po Ustavu i zakonu, a ne po željama internet propagandista, anonimnih profila i organizovanih bot mreža. Svaki pokušaj da se kroz koordinisane kampanje utiče na rad tužilaštva i suda predstavlja direktan udar na pravni poredak Crne Gore.
Ovoga puta taj pokušaj nije uspio.
Botovi su izgubili. Pobijedila je država.
Posebno zaslužuje poštovanje činjenica da ODT Ulcinj i sudija za istragu nijesu podlegli organizovanim pritiscima. Upravo tako funkcioniše ozbiljna država – primjenom zakona, a ne podilaženjem javnim kampanjama. Pravosuđe nije arena za društvene mreže, već ustavna kategorija koja svoju snagu crpi iz nezavisnosti i zakonitosti.
Ovaj slučaj šalje još jednu važnu poruku. Život svakog živog bića ima vrijednost. Društvo koje ćuti pred brutalnošću nad životinjama otvara prostor da brutalnost postane prihvatljiv obrazac ponašanja. Država koja reaguje jasno pokazuje da nasilje neće biti tolerisano, bez obzira nad kim je izvršeno. To nije samo primjena zakona – to je zaštita osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini centri pokušali da organizovanom kampanjom diskredituju rad tužilaštva i suda, stvarajući privid da se pravda može oblikovati brojem lažnih naloga, komentara i koordinisanih objava. Takvi pokušaji nijesu demokratski dijalog. To je pokušaj opstrukcije pravosuđa i urušavanja povjerenja građana u institucije.
Ali institucije ovoga puta nijesu poklekle.
To je suština ove odluke.
Ne zbog jednog predmeta, već zbog poruke da je država sposobna da zaštiti pravni poredak i da niko neće određivati tok krivičnog postupka osim nadležnih organa koji odlučuju na osnovu zakona i dokaza.
Kao medij, pratićemo svaku fazu ovog postupka. Ukoliko glavni pretres bude javan, prisustvovaćemo svakom ročištu i o njemu izvještavati profesionalno, odgovorno i bez senzacionalizma. Javnost ima pravo da zna kako funkcioniše pravosuđe, posebno u predmetima koji izazivaju veliko interesovanje. Transparentnost nije pritisak na sud – transparentnost je jedan od temelja povjerenja u pravni sistem.
Upravo zato ova odluka zaslužuje podršku. Ne zato što je bilo ko unaprijed proglašen krivim, već zato što pokazuje da institucije nijesu dozvolile da ih zastraše organizovane kampanje, anonimni botovi i pokušaji medijskog pritiska.
Država koja dosljedno primjenjuje zakon ne pokazuje silu. Ona pokazuje autoritet. A autoritet države ne počiva na političkim saopštenjima, već na nezavisnom tužilaštvu, nepristrasnom sudu i dosljednoj primjeni zakona.
Ako Crna Gora želi da bude država vladavine prava, onda upravo ovakve odluke moraju postati pravilo, a ne izuzetak. Samo tako građani mogu vjerovati da je zakon iznad svakog pojedinca, svakog interesa i svake organizovane kampanje. Kada institucije ostanu uspravne pred pritiscima, pobjeđuje pravo. A kada pobijedi pravo – pobjeđuje država.

