Sredinom prošle nedjelje, tačnije u četvrtak 23. februara, u Sutomoru se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je, prema pisanju pojedinih portala, učestvovao službenik Uprave policije (UP), u službenom automobilu, koji je bio pod dejstvom alkohola.
Njemu je, naime, izmjereno prisustvo 0.68 promila alkohola u krvi a, tom prilikom, jedna osoba je povrijeđena i, nakon toga, transportovana u barsku bolnicu.
Uprava policije se, povodom ovog slučaja, oglasila saopštenjem u kojem je, dosta šturo, obavijestila javnost o udesu, ali bez ikakvih detaljnijih informacija o uzroku saobraćajne nezgode.
Svi, a naročito mediji, moraju poštovati pretpostavku nevinosti
Kako je, odmah na početku našeg razgovora, naglasila advokatica Danijela Bulatović, u odnosu na naše prvo pitanje – primjetivši da u pitanjima koristim(o) izraz „vinovnik“ – svi su dužni, a naročito mediji, da prilikom izvještavanja poštuju pretpostavku nevinosti.
,,U materijalnom krivičnom pravu, vinost podrazumijeva krivicu, a najveći stepen vjerovatnoće kojim se dokazuje krivica je pravosnažna sudska presuda. Stoga smo svi dužni da, u javnim nastupima, poštujemo pretpostavku nevinosti„, naglasila je, odmah na početku našeg razgovora, advokatica Danijela Bulatović.
Prema njenom mišljenju, činjenica da je, u saobraćajnoj nezgodi, učestvovao pripadnik policije koji je, prema navodima medija, bio pod dejstvom alkohola, ,,nužno ne podrazumijeva postojanje krivice na njegovoj strani, kada je riječ o konkretnoj saobraćajnoj nezgodi“.
,,Krivica mora biti dokazana u krivičnom ili prekršajnom postupku. Svakako, mišljenja sam da se od pripadnika policije očekuje da, u vršenju svojih poslova, slijede etička načela i dosljedno poštuju i sprovode zakon“, izričita je Bulatović.
Pravnu kvalifikaciju slučaja odrediće Tužilaštvo
Kada govorimo o konkretnom slučaju, tj. da li ima kažnjivog djela, ona ističe da njegovu pravnu kvalifikaciju određuje nadležno tužilaštvo ili, ako tužilac ocijeni da nema elemenata krivičnog djela, Uprava policije.
,,Dakle, kažnjiva djela su krivična djela i prekršaji, a da li će se konkretna situacija kvalifikovati kao krivično djelo ili prekršaj – zavisi od više faktora, a najprije uzroka saobraćajne nezgode i posledice koja je nastupila“, istakla je Bulatović.
U svom dosadašnjem iskustvu, ispričala nam je ona, kao advokat je imala priliku da brani učinioce krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, među kojima su bili i službenici UP.
,,I svaki slučaj je okončan pravosnažnom sudskom odlukom i pravilnom primjenom zakona. Međutim, konkretnu situaciju ne mogu komentarisati jer, kako sam to navela, svi smo dužni da poštujemo pretpostavku nevinosti i da u svojim javnim nastupima ne vrijeđamo pravila postupka, prava okrivljenog i oštećenog i načelo sudske nezavisnosti„, ispričala nam je ona.
Bulatović je ubijeđena i da će predmetna saobraćajna nezgoda, koja je bila predmet našeg interesovanja, dobiti svoj pravni epilog.
,,Ukoliko je tačna informacija da je službenik policije svoje radne obaveze izvršavao pod dejstvom alkohola, bez obzira da li je uzrokovao saobraćajnu nezgodu, MUP treba da ispita da li je takvo ponašanje suprotno Kodeksu policijske etike, kao i da li postoji povreda službene dužnosti te da, u tom pravcu, preduzme mjere kako bi se spriječio svaki vid neprofesionalnog, neetičkog i, u konačnom, nezakonitog postupanja“, apelovala je Bulatović.
Zakon ne propisuje poseban prekršaj za službenike UP
Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, navodi ona, ne propisuje poseban prekršaj za službenike policije koji, pod dejstvom alkohola, učestvuju saobraćaju.
,,Zakon koristi termin vozač, bez obzira na službeno svojstvo lica koje upravlja vozilom. Na ovaj način svi vozači su jednako prekršajno, odnosno krivično, odgovorni, u zavisnosti od svake konkretne situacije“, objasnila je ona.
Advokatica Bulatović je, takođe, stava da službenici policije, koji izdaju prekršajne naloge, moraju svojim primjerom pokazivati dosljednost kako u poštovanju, tako i u njegovoj primjeni.
,,Vladavina prava, termin koji se često koristi, podrazumijeva da ‘vlast’ bude povinovana Ustavu i Zakonu. Policijski poslovi obavljaju se sa ciljem da se obezbijedi jednaka zaštita bezbjednosti, prava i sloboda, primijeni zakon i obezbijedi vladavina prava pa, tim prije, postoji i veća odgovornost na pripadnike policije da, svojim primjerom, pokažu da su dosljedni u primjeni zakona“, prokomentarisala je Bulatović.
Vožnja pod dejstvom alkohola predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost saobraćaja
Ona je kazala i da, bez obzira na to da li su motivi vozača bili svijest o nekažnjivosti, odsustvo adekvatne kontrole ili policijska uniforma, vožnja u alkoholisanom stanju predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost saobraćaja.
Stoga, kategorična je Bulatović, Uprava policije, kao organ nadležan za kontrolu bezbjednosti saobraćaja, osim primjene retributivnih mjera i sankcija, mora raditi na podizanju svijesti svih učesnika u saobraćaju o opasnosti vožnje pod dejstvom alkohola, ili drugih zabranjenih opijata.
,,Kao advokat mogu da primijetim da Zakon o unutrašnjim poslovima i Kodeks policijiske etike ne propisuju kao disciplinski prekršaj vršenje policijskih poslova pod dejstvom alkohola ili drugih zabranjenih opijata. Zakon o unutrašnjim poslovima, u članu 106 stav 1 tačka 4, kao težu povredu službene dužnosti normira ponašanje u službi ili van službe suprotno Kodeksu policijske etike“, pojasnila je ona.
Policijski službenik dužan da čuva ugled UP i MUP-a
Bulatović dodaje i da Kodeks policijske etike, uopšteno, u članu 6 propisuje da je policijski službenik dužan da policijske poslove vrši na način da ne umanji svoj i ugled Policije u cjelini, da poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona.
,,Cijenim da nedovoljno precizne zakonske formulacije ostavljaju mogućnost različitog tumačenja i zloupotrebe prava, odnosno „fraus legis“ izigravanju cilja pravne norme. Prema praksi Ustavnog suda Crne Gore, zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava, iz člana 1. stav 2. Ustava, zahtijevaju da pravna norma bude dostupna adresatima, bez obzira na lična svojstva, norma mora biti predvidljiva, odnosno takva da adresati mogu stvarno i konkretno znati svoja prava, obaveze i sankcije“, izjavila je Bulatović.
Adresati pravne norme, nastavlja, dalje, ona, ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti i predvidjeti posljedice svog ponašanja, ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna.
,,U konkretnom, pitanje ličnog ugleda je pitanje sopstvene autonomije, a ugled Policije, u cjelini, apstraktno moralno načelo koje ne može biti predvidljivo niti se, po mom ubjeđenju, može smatrati jasnim i preciznim normiranjem prava, obaveze i sankcije.U tom smislu, mišljenja sam da MUP i UP, u budućem periodu, moraju na jasna i nedvosmislen način, kroz jasne zakonske formulacije, unaprijediti odgovornost službenika policije“, zaključila je, u razgovoru za ,,Interno“, advokatica Danijela Bulatović.
U cilju što objektivnijeg izvještavanja o ovoj saobraćajnoj nezgodi, u kojoj je učestvovao policijski službenik službenim automobilom, redakcija portala ,,Interno“ uputila je pitanja i UP međutim, do dana objavljivanja ovog teksta, odgovore nismo dobili.
Piše: Milovan Marković