U Plavoj sali Skupštine Crne Gore juče je započela 40. sjednica parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Podsjećamo, pomenuti odbor je prošle nedjelje zakazao kontrolno saslušanje: predsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa Milića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Marka Kovača.
Iako je tema trebala biti aktuelno stanje u bezbjednosnom sektoru, odnosno hapšenja i povezanost čelnih ljudi UP sa kriminalnim klanovima, fokus sjednice je, (ne)očekivano, bio na privođenju, pretresu prostorija i hapšenju predsjednika Opštine Budva, Mila Božovića.
Naime, Božović – koji je bio poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu, sa dozvolom za pristup tajnim podacima – sumnjiči se za stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Odmah na početku, nakon uvodnog izlaganja Milana Kneževića i izglasavanja dnevnog reda, riječ je uzeo predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić.
Mandić: Hapšenjima rukovodi nevidljiva ruka
Komentarišući pretres kuće i kabineta predsjednika Opštine Budva, te njegovo privođenje u prostorije SPO-a i, kasnije, hapšenje i optužbe koje mu se stavljaju na teret, Mandić je ustvrdio da je ta akcija, namjerno, organizovana u susret održavanju sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
U sklopu svog obraćanja, upućenog prvenstveno crnogorskoj javnosti, on je ispričao da Božovića poznaje kao dječaka iz dobre, ugledne budvanske familije.
,,Ako postoji neko ko nije imao razloga da se bavi nelegalnim poslom, onda je to on. Mislim da će GST morati da priloži dosta dokaza da opravda ovo pred sudom i javnošću“, naglasio je Mandić.
On smatra da se poslednja ,,hapšenja rade po principu nevidljive ruke, koja hapsi čas iz jedne partije, čas iz druge“.
,,Kao da neka nevidljiva ruka, izvan Crne Gore, želi da utiče na procese koji se odvijaju ovdje. Ja prepoznajem tu nevidljivu ruku. Poznato mi je koliki je uticaj međunarodnog faktora“, neodređeno je nastavio predsjednik Nove.
Učiniti javnim podatke 7. Uprave nekadašnje SDB
Mandić je, nedugo zatim, uputio inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću da, na sjednici Vlade, učini javnim podatke 7. Uprave nekadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB) koja je, prema njegovim riječima, stvorila sav organizovani kriminal i zlo u Crnoj Gori.
,,Tražim da ANB učini dostupnim sva činjenja i informacije 7. Uprave. Mislim da bi to, itekako, bilo važno kako bi se ubrzao ovaj proces. Jer bi dokazi, možda, promijenili mišljenje o mom prijatelju Milu Božoviću. Dobićemo danas neke informacije, a sudski proces će dokazati sve – koliko je ovo valjano ili ne“, obrazložio je on.
To bi, izričit je bio Mandić, pozivajući se na primjer Srbije – koja je, navodno, sve podatke vezano za JSO učinila dostupnim – bilo važno kako bi se ubrzao proces ,,čišćenja institucija“.
Njegovoj inicijativi pridružio se i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Milan Knežević.
Knežević je, premijeru Abazoviću i v.d. direktoru ANB-a Borisu Miliću, ponovio zahtjev da se učine javnim sve informacije o 7. Upravi nekadašnje SDB, ali i da se skine stepen oznake tajnosti i sa dokumenata u vezi predmeta ,,državni udar“.
,,Iako ulazimo u 7. godinu postupka, želim da vidim šta je to ANB prikupio, a tiče se mene, Mandića, Mihaila Čađenovića. Da vidi cijela Crna Gora kakvi smo mi to kriminalci i teroristi“, ponovio je Knežević.
GST Novović tražio odlaganje saslušanja
Glavni specijalni tužilac (GST), Vladimir Novović, zatražio je odlaganje saslušanja njega i načelnika SPO-a, Predraga Šukovića.
Kao razlog za taj korak Novović je ocijenio da bi to, možda, ugrozilo istražne radnje koje sprovodi SDT, budući da su u toku jučerašnjeg dana bila hapšenja lica u dva predmeta.
Njegov predlog je uvažen, uz komentar (Milana) Kneževića da ,,je to prihvatljivo, jer ne želi da, na bilo kakav način, utiče na rad SDT-a i SPO“.
Zabrane ulaska Božoviću i Mandiću donesene na osnovu diskrecione norme
U toku sjednice pročitani su i dopisi bivšeg ambasadora Srbije u Crnoj Gori, Vladimira Božovića i Vladimira Mandića. Njih dvojica su, naime, tražila da ANB, ponovo, uradi procjene opasnosti, kako bi im se ukinula zabrana ulaska u Crnu Goru.
Odgovor na tvrdnje Božovića i Mandića, da im je ulazak uCrnu Goru zabranjen nezakonito, koje su iznijeli u odvojenim dopisima dostavljenim Odboru, jedini je dao bivši direktor UP, Zoran Brđanin.
On je objasnio da je pomenutim licima zabranjen ulaz na osnovu diskrecionih normi koje, kada se procijeni da određena lica ugrožavaju i/ili podrivaju nacionalnu bezbjedbost Crne Gore, to propisuju.
,,U pitanju su diskrecione norme u kojima se kaže da ako postoje razlozi unutarnje bezbjednosti – donijeće se odluka o zabrani ulaska. Norma, koja nije podzakonski akt, razrađena je imajući u vidu naslijeđeni teret“, objasnio je Brđanin.
On je otkrio da taj dokument nije označen nikakvim stepenom tajnosti i, stoga, pozvao sve zainteresovane medije i NVO-e da ga, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pribave.
Abazović: Stanje redovno
Iznoseći svoje mišljenje oko činjenica i okolnosti koje, proteklih par nedjelja, drmaju sektor bezbjednosti, premijer Vlade u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, iznio je stav da je stanje redovno.
,,Neko će reći: gdje ste do sada bili da očistite UP, ANB… Ali, bez dokaza – ne može se ništa. Ogromna je razlika u posljednjih šest mjeseci, posebno nakon dobijanja podataka EUROPOL-a i, naravno, GST-a koji želi da radi svoj posao. Iz dana u dan ćemo se susrijetati sa činjenicom ko je sve i koliko građana bilo involvirano u kriminal“, rekao je, odmah u uvodu, premijer Abazović.
Govoreći o promjenama u UP, on je napomenuo da su one došle nakon značajnih istraga i optužnica protiv ljudi iz bezbjednosnog sektora.
Premijer Vlade u tehničkom mandatu je, još jednom, ponovio da profesionalno nema ništa protiv, sad već bivšeg direktora UP, Zorana Brđanina, pojasnivši da je njegova smjena uslijedila ,,zbog stepena nepovjerenja među ljudima u sektorima“.
,,Nikoga ne optužujemo bez dokaza, borili smo se da dobijemo slobodne institucije, a tačno je i da su se jutros dogodile neke stvari. Postoji politički narativ, da oni što su upravljali prije 30. avgusta ne dolaze na tapet, ali mislim da je to samo pitanje protoka vremena. Svi koji su radili nečasne radnje – treba da odgovaraju. Pred Crnom Gorom je dug i bolan put“, uakazao je on.
Direktor ANB-a da sačini izvještaj
Abazović je upozorio i da će „te strukture pokušati da, na ovaj ili onaj način, povrate poluge vlasti i moći“, ističući da je za ,,punu transparentnost“ u procesima koji, u narednom periodu, čekaju Crnu Goru.
Odgovarajući na zahtjeve Mandića i Kneževića, Abazović je dao zeleno svijetlo direktoru ANB-a, Borisu Miliću, da sačini izvještaj o tome da li bi se i, ako da, na koji način ugrozila nacionalna bezbjednost ukoliko bi podaci 7. Uprave SDB, osnovane 1996. godine a kasnije transformisane, bili objavljeni.
,,Ako postoji mogućnost, da to ne ugrožava nacionalnu bezbjednost, a da mislite da postoji ta arhiva za 7. Upravu, dajte da vidimo ko su ljudi iz te Uprave, kao i svake Uprave“, izričit je bio Abazović.
Svoje stanovište (o)pravdao je time da se ti podaci ne odnose na sadašnje službenike ANB-a.
,,Ja nisam za otkrivanje ljudi koji su sadašnji agenti. A ovo su ljudi koji su penzionisani“, konkretniji je bio Abazović.
Tužioci i sudije nisu političari
Osvrćući se na ozbiljne optužbe koje su se, prethodnog dana, mogle čuti na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, a potom i u medijima, on je apelovao na sve instance da se mora čuvati dignitet i integritet pravosudnih institucija.
Zato se sudijama i tužiocima, kategoričan je bio Abazović, treba zabraniti učešće u emisijima, jer ,,nisu oni političari“.
Po njemu, bruka u sudstvu se nastavlja jer se ,,ne donose odluke“.
,,Plaše se, neće da donose odluke, imaju neku barijeru. A pozivamo ih da samo donose odluke“, izjavio je Abazović.
,,Ne postoji zakonska odredba koja zabranjuje otkrivanje operativaca tajne službe“
Po završetku Abazovićevog izlaganja predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Milan Knežević, podsjetio je da ne postoji zakonska zabrana koja zabranjuje otkrivanje imena operativaca ANB-a.
Knežević je to potkrijepio time da ,,zna dobro Zakon o krivičnom postupku (ZKP)“.
On se nije saglasio sa Abazovićevim gledištem da tužioci ne bi smjeli učestvovati u televizijskim emisijama.
,,A da smo razmišljali o etici prije – ne bi sada do ovoga došli. Imamo haos u bezbjednosnom sektoru, a za pohvalu je što ste se, premijeru, odazvali na sjednicu“, konstatovao je, na kraju, Knežević.
Premda je bilo predviđeno da se sjednica nastavi po završetku sjednice Vlade, uz dogovor da se premijer javi kako bi, dalje, bila završena u gluvoj sobi, do toga, pak, nije došlo.
U saopštenju, koje je objavljeno na sajtu Skupštine, stoji da su razlog tome obaveze predstavnika Vlade – koji učestvuju u njenom radu – te da će se nastaviti u utorak, 18. aprila, takođe u Plavoj sali, sa početkom u 10 časova.
Piše: Milovan Marković