Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa rastućom prijetnjom od sajber kriminala, ali i nasilja i trgovine oružjem, što predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Kako se navodi u juče objavljenom izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, korupcija je vodeći pokretač organizovanog kriminala u ovim zemljama, dok je oprani novac primarni izvor moći.
U ovom dokumentu, pak, konstatuje se da vlast u Crnoj Gori prepoznaje rad visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa kao glavni prioritet.
,,Krijumčarenje narkotika, najunosnije ilegalno tržište, drugi je prioritet, a zatim slijedi korupcija. Krijumčarenje ljudi, trgovina ljudima i šverc akciznih proizvoda (uglavnom cigareta) su sljedeći na listi prioriteta“, navodi se u izvještaju.
Povezanost kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana tek treba istražiti
Ova analiza istraživanja o nedozvoljenoj ekonomiji Zapadnog Balkana na teritoriji Crne Gore detektovala je djelovanje 10 organizovanih kriminalnih grupa.
,,U Crnoj Gori, na primjer, gdje djeluje 10 organizovanih kriminalnih grupa, najjačima se smatraju Škaljarski klan, Kavački klan i Beranska grupa. Slijede grupa iz Budve i Barska grupa, koje često sarađuju i asistiraju vodećim igračima – Mojkovačkom i klanu iz Granda“, piše u Izvještaju ove inicijative.
Autor ove publikacije, Saša Đorđević, takođe ukazuje i da organizovane kriminalne grupe iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske funkcionišu kao ćelije kriminalnog podzemlja Srbije i Crne Gore.
,,Hrvati su odgovorni za šverc u određenim fazama i pronalaženje putnih isprava. Istovremeno, Slovenci švercuju kokain kopnenim putevima, koordiniraju aktivnosti i olakšavaju boravak članovima iz Srbije i Crne Gore u Sloveniji“, pojašnjava autor izvještaja.
SOCTA izvještaji najrelevantniji izvor
On ističe da veze između grupa koje govore albanski i grupa iz bivše Jugoslavije, koje govore različite jezike, tek treba da se istraže.
,,Budući da se većina poslova s kokainom odvija van Zapadnog Balkana, više istraživanja mora se fokusirati na operacije kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana na ključnim tržištima kao što su Latinska Amerika i Zapadna Evropa“, ocjenjuje se u ovoj publikaciji.
Izveštaji SOCTA su, primjećuje Đorđević u izvještaju, najrelevantniji i često jedini izvor informacija o kriminalnim akterima na Zapadnom Balkanu.
,,Kao što je pomenuto, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija su usvojile SOCTA, dok Albanija i Bosna i Hercegovina još uvek pripremaju procjenu (prethodno usvojenu 2014. godine)“, primjećuje autor izvještaja.
Droga, trgovina ljudima i oružjem i pranje novca najrizičnije oblasti
Ovim izvjštajem Albanija je označena kao zemlja izvor proizvodnje kanabisa, ali i matična baza za organizovane kriminalne grupe koje se bave trgovinom nedozvoljenim drogama širom Evrope i svijeta.
„Albanske kriminalne grupe, prvenstveno, bave se trgovinom drogom, uglavnom kanabisom, ali i kokainom i heroinom. Povremeno se bave trgovinom oružjem“, tvrdi se u izvještaju ove globalne inicijative.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, podaci govore da su najznačajnije organizovane kriminalne grupe u ovoj državi umiješane u trgovinu drogom i ljudima.
„Pored toga, mali je broj slučajeva šverca vatrenog oružja i municije i njihove prodaje na crnom tržištu. Neki pripadnici kriminalnog podzemlja iz zemlje su umiješani u nasilne zločine kao što su naručena ubistva, ucjene, otmice i iznude“, upozorava se u izvještaju.
U dijelu koji se tiče Kosova autor tvrdi da su, u toj zemlji, najveći oblici organizovanog kriminala droga, oružje i trgovina ljudima, a zatim i krijumčarenje robe i migranata, sajber kriminal i pranje novca.
„Policija Sjeverne Makedonije utvrdila je da je trgovina drogom u porastu, dok će moderne tehnologije ubrzati kriminalne aktivnosti. Krijumčarenje ljudi će se nastaviti. Sajber kriminal je nova prijetnja koja se povećala tokom virusa korona. Trgovina oružjem će i dalje predstavljati prijetnju sve dok je oružje iz prošlih sukoba u opticaju. Očekuje se da će se nedozvoljena trgovina cigaretama nastaviti, dok će predstojeće ekonomske krize povećati rizik od imovinskih delikata. Takođe su istaknuti rizici vezani za ekološki kriminal, kao što su degradacija šuma i ilegalna trgovina otpadom.“
U Srbiji su, smatra se, trgovina drogom, posebno kokainom i heroinom, i pranje novca najveće rizične oblasti.
„Sajber kriminal i trgovina ljudima imaju tendenciju da postanu visokorizična kriminalna tržišta, dok trgovina oružjem i krijumčarenje robe i ljudi predstavljaju umjerene rizike. Prijetnja od falsifikovanja novca je mala“, zaključuje se u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, koji potpisuje Saša Đorđević.
M.M.