Savremeni videonadzorni sistemi u Crnoj Gori evoluirali su u inteligentne analitičke platforme koje koriste vještačku inteligenciju i standarde EN 50132 i GDPR za zaštitu privatnosti I u ovom članku našim čitaocima donosimo više informacija o ovom vidu zaštite. Savremeni videonadzorni sistemi u Crnoj Gori evoluirali su u integrisane inteligentne platforme koje koriste vještačku inteligenciju (AI), analitiku slike i napredne algoritme za detekciju prijetnji, uz poštovanje standarda EN 50132 i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Evolucija sistema videonadzora
Videonadzorni sistemi su odavno prestali da budu puka tehnička pomagala. U proteklih dvadeset godina, razvoj je prešao put od analognih CCTV (Closed Circuit Television) sistema, koji su se oslanjali na koaksijalne kablove i magnetne snimače, do IP digitalnih mrežnih sistema, koji koriste internet protokole za prenos i obradu slike u visokoj rezoluciji.
Ova transformacija omogućila je upotrebu naprednih analitičkih algoritama, integraciju sa drugim bezbjednosnim sistemima (npr. kontrolom pristupa, alarmima, pa čak i pametnim zgradama – BMS), kao i centralizovano upravljanje i arhiviranje snimaka u „cloud“ okruženju.
Današnji videonadzor koristi AI tehnologiju (Artificial Intelligence) i ML (Machine Learning) algoritme koji samostalno analiziraju ponašanje objekata i lica u realnom vremenu, identifikuju sumnjive aktivnosti i šalju upozorenja operateru prije nego što dođe do incidenta.
Tehnički standardi i zakonski okvir
U Crnoj Gori, postavljanje i upotreba sistema videonadzora uređeni su kombinacijom domaćih i međunarodnih standarda i zakona. Najvažniji propisi uključuju:
- EN 50132-7 – evropski standard koji definiše tehničke zahtjeve, projektovanje i održavanje CCTV sistema;
- Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni list CG“, br. 079/08 i 070/09) – propisuje pravila za obradu videozapisa, zaštitu privatnosti i prava lica čiji se podaci obrađuju;
- Smjernice Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama – detaljno regulišu način isticanja obavještenja o video nadzoru i ograničenja snimanja javnih površina;
- Zakon o privatnom obezbjeđenju („Službeni list CG“, br. 28/11, 44/18) – definiše pravni osnov za primjenu tehničkih sredstava u zaštiti lica i imovine.
Proporcionalnost i svrhovitost nadzora su osnovna načela: kamere smiju snimati samo prostor koji je neophodan za zaštitu, a snimci se moraju čuvati u skladu sa propisanim rokom i uz adekvatne mjere zaštite podataka.
Inteligentna video analitika
Savremeni videonadzorni sistemi koriste napredne funkcije video analitike (Video Content Analytics – VCA) koje omogućavaju:
- Detekciju pokreta i neovlašćenog ulaska,
- Prepoznavanje registarskih oznaka (LPR) i automatsku kontrolu prolaza,
- Prepoznavanje lica (Face Recognition) – uz GDPR kompatibilne algoritme koji štite privatnost,
- Brojanje ljudi i analiza gužvi (crowd analysis),
- Detekciju abnormalnog ponašanja i automatsko aktiviranje alarma.
Pomoću deep learning tehnologija, kamere „uče“ obrasce ponašanja, što omogućava prepoznavanje situacija koje odstupaju od uobičajenih. U kombinaciji sa kontrolom pristupa i protivprovalnim sistemima, videonadzor postaje prediktivni alat koji doprinosi smanjenju rizika, a ne samo registraciji događaja.
Integracijom sa PSIM (Physical Security Information Management) platformama, svi podaci sa kamera, senzora i drugih sistema objedinjeni su u jedinstven komandni interfejs.
Tako operater može da prati i analizira bezbjednosnu situaciju u realnom vremenu i brzo donosi odluke.
U Crnoj Gori se sve više primjenjuju hibridni sistemi – kombinacija lokalnih (on-premise) i cloud rješenja, koja omogućavaju daljinski nadzor i automatsko generisanje izvještaja o incidentima.
Ovi alati omogućavaju proaktivnu detekciju incidenata i optimizaciju reakcije službi bezbjednosti.
Videonadzor je postao inteligentni partner u zaštiti, a ne samo alat za nadzor.
Njegova snaga je u predviđanju i sprječavanju rizika, uz poštovanje zakonskih normi o zaštiti privatnosti.
Videonadzor je danas inteligentni partner u bezbjednosti, a ne samo pasivni svjedok događaja.
U eri digitalne transformacije, on spaja forenziku, prevenciju i analitiku u jedinstven alat koji doprinosi zaštiti ljudi, imovine i podataka, uz punu usklađenost sa zakonskim okvirima Crne Gore.
dr sci Mitar Radonjić

 
									 
					