Vodeći se preporukama iz prethodne procjene tzv. SOCTA MNE 2017, Vijeće za nacionalnu bezbjednost je utvrdilo listu nacionalnih prioriteta koja obuhvata oblasti krijumčaranja i distribucije narkotika, teških krivičnih djela protiv života i tijela, krijumčarenja vatrenog oružja, ilegalnih migracija i trgovine ljudima, krijumčarenja akciznih roba – duvana i duvanskih proizvoda, pranje novca, terorizma i vjerskog ekstemizma, sajber kriminala.
Ove oblasti su determinisano tretirane u dokumentu pod nazivom SOCTA: Procjena opasnosti od teškog I organizovanog kriminala u Crnoj Gori a u narednom periodu portal Interno će građanima dati na uvid javno dostupne djelove ovog dokumenta kako bi se bliže upoznali sa kakavim se bezbjednosnim izazovima crnogorske službe bezbjednosti svakodnevno suočavaju.
Prva oblast koju ćemo u ovom članku tretirati je ,,Krijumčarenje I distribucija narkotika u Crnoj Gori’’.
Crna Gora i dalje ostaje tranzitna zemalja za krijumčarenje svih vrsta narkotika, gdje u jednom dijelu nijesu uključene organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, dok za krijumčarenje narkotika na transkontinentalnom nivou i distribuciju na evropskom tržištu organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore imaju značajnu ulogu.
U odnosu na krijumčarenje kokaina nijesu registrovane značajne promjene kada je riječ o osnovnim modusima krijumčarenja i krijumčarskim rutama. Organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, u saradnji sa istim ili sličnim kriminalnim strukturama iz zemalja regiona, znatno su ojačale svoje kapacitete za sprovođenje krijumčarskih operacija na transkontinentalnom nivou, kako kroz jačanje saradničke baze, tako i kroz uspostavljanje dominantne uloge na pojedinim segmentima krijumčarskih i distributivnih ruta. Iako su registrovane zapljene rekordnih količina kokaina koje su se krijumčarile posredstvom Luke Bar, sve intenzivnije aktivnosti organa za sprovođenje zakona, kao i složenost samih krijumčarskih operacija, može se konstatovati da se aktivnosti krijumčarenja kokaina ne odvijaju preko teritorije Crne Gore, koja ne predstavlja ključnu ulaznu tačku za region Zapadnog Balkana. Balkanski kartel je tokom izvještajnog perioda znatno intenzivirao svoje aktivnosti ne samo u dijelu povećanja količine kokaina koji se krijumčari, već i u odnosu na uspostavljanje čvrstih distributivnih mreža na području više zemalja Zapadne i Centralne Evrope, gdje se i regrutuju lica sa područja Crne Gore i zemalja regiona.
U dijelu krijumčarenja heroina nijesu registrovane značajne promjene u pogledu korišćenja novih krijumčarskih ruta, ni u odnosu na količine heroina koji se krijumčari preko teritorije Crne Gore. Promjena modusa krijumčarenja na globalnom nivou i sve češće korišćenje pomorskih krijumčarskih ruta sa krajnjim odredištima u lukama zemalja Zapadne Evrope, su u značajnoj mjeri izuzele teritoriju Crne Gore sa mape frekventnih krijumčarskih ruta. Nijesu registrovane promjene u cijeni heroina koji je namijenjen uličnoj distribuciji, pri čemu treba naglasiti da nije registrovan ni trend povećanja broja korisnika, gdje dominantnu populaciji čine dugogodišnji zavisnici koji su i sami uključeni u distributivne mreže.
Nastavljen je trend dominantnog krijumčarenja marihuane u odnosu na ostale vrste opojnih droga preko teritorije Crne Gore, a Albanija je i dalje glavni izvor snabdijevanja kriminalnih strukutura u Crnoj Gori. Organizovane kriminalne grupe sa područja Crne Gore, koje se dominantno bave krijumčarenjem kokaina, su tokom posljednjih godina dio svojih aktivnosti proširile i na uzgoj i distribuciju velikih količina marihuane u Španiji i Njemačkoj. Ključne promjene registrovane su u dijelu koji se odnosi na uzgoj marihuane na otvorenom u Crnoj Gori, pri čemu nije riječ o potencijalima koji mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta.
U pogledu krijumčarenja i distribucije sintetičkih droga nijesu registrovane promjene u odnosu na prethodni period, Crna Gora nije registrovana kao tranzitna zemlja za krijumčarenje sintetičkih droga, a različite vrste sintetičkih droga namijenjenih distribuciji dopremaju se iz nama susjednih zemalja. Aktivnosti distribucije sintetičkih droga dominantno su vezane za pojedinca i ne mogu se dovesti u vezu sa članovima organizovanih kriminalnih grupa. Potražnja ove vrste opojnih droga jednaka je snabdijevanju, a registrovan je trend porasta konzumiranja sintetičkih droga u toku ljetnje turističke sezone.
*Izvor: SOCTA 2021: Procjena opasnosti od teškog I organizovanog kriminala u Crnoj Gori
mr Mitar Radonjić