Direktna razmjena obavještajno-bezbjednosnih podataka u oblasti terorizma i teškog organizovanog kriminala, kroz uspostavljanje tzv. nacionalne „watch“ liste, mogla bi predstavljati značajan instrument u jačanju bezbjednosnog sistema i efikasnijoj koordinaciji nadležnih institucija. Ovakav mehanizam podrazumijeva evidenciju osoba, organizacija ili drugih entiteta koji mogu predstavljati potencijalni bezbjednosni rizik, što omogućava bržu reakciju službi i bolju razmjenu informacija.
Doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić ocjenjuje da ovaj sistem može unaprijediti operativnu saradnju institucija i brže prepoznavanje prijetnji. Kako ističe, „watch“ lista omogućava efikasniju razmjenu podataka i smanjuje fragmentaciju informacija između agencija, što doprinosi pravovremenom reagovanju nadležnih organa. „Na taj način, ako se određena osoba ili objekat nalazi na listi jedne institucije, druge institucije mogu odmah dobiti upozorenje i reagovati u skladu sa svojim nadležnostima“, navodi Pekić, dodajući da takav sistem pomaže i u bržoj identifikaciji potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, naročito tokom graničnih kontrola i policijskih provjera.
Ipak, Pekić upozorava da primjena ovakvog mehanizma mora biti zasnovana na jasno definisanom pravnom okviru i adekvatnom nadzoru, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i zaštitila privatnost građana. Prema njegovim riječima, postoji rizik od pogrešne identifikacije ili prikupljanja velikog broja ličnih podataka ukoliko sistem ne bude transparentno regulisan.
Sličnog stava je i kriminolog Velimir Rakočević, koji smatra da nacionalna „watch“ lista može doprinijeti jačanju bezbjednosti, ali uz striktno poštovanje procedura. „Principijalno ovdje ne vidim ništa sporno jer je svima u interesu da bezbjednost bude na što višem nivou, ali je veoma važno da se način korišćenja ove liste i pravila koja su jasno definisana u modernim državama dosljedno poštuju“, kazao je Rakočević.