Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, na prošlog četvrtka održanoj sjednici Vlade, predložio da se dosadašnji vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Boris Bato Milić, postavi na ovu funkciju u punom mandatu.
Prethodno, prema pisanju dnevnog lista ,,Vijesti“, Milić je, prošlog utorka, na Komisiji za kadrovska pitanja dobio zeleno svijetlo, a Vlada je, odmah po završetku sjednice u četvrtak, ovaj predlog dostavila Skupštini, tj. nadležnom Odboru za bezbjednost i odbranu.
Po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost direktora, na petogodišnji mandat, imenuje i razrješava Vlada na predlog premijera. Predlog za imenovanje Vlada dostavlja Skupštini radi davanja mišljenja koje, bilo ono pozitivno ili negativno, ne utiče na konačnu odluku.
Ko je predloženi direktor?
Boris Bato Milić je rođen 22. februara 1970. godine u Beranama. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta, svoju karijeru započeo je u nekadašnjoj Službi državne bezbjednosti (SDB), koja se nalazila u okviru tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova, 1993. godine.
Dolaskom Dejana Vukšića na čelo ANB-a Milić biva postavljen na mjesto načelnika Sektora za kontraobavještajnu zaštitu, a za v.d. mandata Sava Kentere na poziciju njegovog savjetnika.
Vršilac dužnosti direktora ANB-a postaje 8. oktobra 2022. godine kada je Vlada, na elektronskoj sjednici, poslije optužbi premijera Dritana Abazovića da Agencija nije pružala kontraobavještajnu zaštitu njemu i članovima Vlade, smijenila Sava Kenteru.
Za vrijeme dosadašnjeg Milićevog mandata ANB je, podsjećaju ,,Vijesti“, učestvovala u nekoliko akcija zaustavljanja krijumčarenja narkotika, ali i razmjenjivala operativne podatke u sprječavanju nekoliko likvidacija.
Od Nove godine ANB je, tvrde izvori ovog lista, intenzivirala operativnu saradnju sa Upravom policije (UP), dok je na Milićevo insistiranje, iako su on i kompletan menadžment u v.d. mandatu, donesen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji.
Izbor direktora ANB-a, u v.d. stanju Vlade i Skupštine, ne garantuje stabilnost obavještajno-bezbjednosnog sektora
Politička nestabilnost, koju uzrokuje borba za usko partijske interese, gotovo uvijek se reflektuje i na sektor bezbjednosti. Ovo je naročito vidljivo u društvima u kojima bezbjednosne, a pogotovo obavještajne, strukture nisu profesionalizovane, već ispolitizovane.
Tako da ono što je, pak, sasvim izvjesno jeste i da izbor Milića na mjesto direktora, u punom mandatu, nije garancija da se menadžment ANB-a neće mijenjati, barem, još jednom.
Naime, ukazom o raspuštanju Skupštine, koji je v.d. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio svega tri dana uoči održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora, novi parlamentarni izbori zakazani su za 11. jun ove godine. To znači da će, ukoliko novoj parlamentarnoj većini Milić, koji u bezbjednosnim krugovima važi za profesionalca, ne bude po volji, medžment agencije, uključujući i generalnog inspektora, možda ponovo biti smijenjen.
Osim toga, sami ovaj izbor direktora ANB-a će, vrlo vjerovatno, u narednom periodu biti problematizovan jer, pomenutim skraćenjem mandata Parlamentu, Odbor za bezbjednost i odbranu, koji po Zakonu treba da dostavi mišljenje, sada funkcioniše u tehničkom, odnosno, kao i Milić, u v.d. mandatu.
Ove učestale promjene na rukovodećim pozicijama u ANB-u ne samo da će usporiti proces reformi obavještajno-bezbjednosnog sektora, ali i zaustaviti, na neko vrijeme, borbu protiv sprega organizovanog kriminala i djelova službe – čime će svi oni s druge strane zakona dobiti na vremenu – već će i stopirati i najavljivane izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na kojima se, kako saznajemo od naših izvora, započelo raditi nakon smjene Dejana Peruničića sa mjesta direktora.
Po važećem Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, službenici i operativci, osim pod posebnim okolnostima, ne smiju nositi oružje, niti imaju mogućnost hapšenja i privođenja lica.
S obzirom da se ANB, pored prikupljanja podataka, bavi i kontraobavještajnom zaštitom, kao i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije (nešto slično poput FBI u SAD), prema mišljenju brojnih stručnjaka iz oblasti bezbjednosti sa kojima smo, na ovu temu, imali prilike da razgovaramo, nelogično je da njeni službenici nemaju, barem dijelom, neka od policijskih ovlašćenja.
To je, saglasni su oni, urađeno kako bi se sva moć, za vrijeme tri decenije duge vladavine DPS-a, koncetrisala u UP, odnosno, kako oni koji znaju sve o svima ne bi bili u prilici da se, u jednom momentu, ,,otrgnu kontroli“.
Piše: Milovan Marković