U sudskoj praksi po pitanju nekih, obično težih, slučajeva jako često nije moguće doći do materijala koji mogu dokazati da je određeno lice ili grupa vršilo/a određena krivična djela. Iz tog razloga, nadležni organi pribjegavaju primjeni mjera tajnog nadzora (MTN) kako bi svi oni, za koja se sumnja da su počinioci krivičnih djela, bili na najbolji mogući način sankcionisani ili, ako se dokaže suprotno, oslobođeni optužbi.
Prema našem Zakonu, krivična djela za koja se mogu narediti mjere tajnog nadzora su:
– ona za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna;
– ona sa elementima organizovanog kriminala,
– prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotreba procjene, primanje mita, davanje mita, zloupotreba službenog položaja, kao i zloupotreba ovlašćenja u privredi i prevara u sluzbi za koja je propisana kazna zatvora od 8 godina ili teža kazna;
– posredovanje u vršenju prostitucije, otmica, iznuda, ucjena, zelenaštvo, utaja poreza i doprinosa, krijumčarenje, pranje i falsifikovanje novca, falsifikovanje isprave i službene isprave, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, dogovaranje takmičenja, nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi;
– i ona protiv bezbjednosti računarskih podataka.
Njih propisuje član 158 Zakonika o krivičnom postupku.
Koje su sve mjere tajnog nadzora?
Ukoliko postoje osnovi sumnje da je neko lice, samostalno ili zajedno sa drugim, izvršilo, vrši ili priprema vršenje krivičnih djela iz ovog člana zakona, a na drugi način se ne mogu prikupiti dokazi, ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo nasrazmjerni rizik i ugrožavanje života ljudi, određuju se mjere:
1. Tajnog nadzora i snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija;
2. Presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka;
3. Ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja, video i audio snimanja u prostorijama;
4. Tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta.
Takođe, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno, ili se priprema vršenje krivičnih djela iz člana 158 ZKP, i ako je izvjesno da će se dokazi pribaviti sa najmanje povreda prava na privatnost, mogu se odrediti mjere:
1. Simulirana kupovina predmeta ili simulirano davanje i primanje mita;
2. Pružanja simuliranih poslovnih usluga;
3. Osnivanje fiktivnog privrednog društva;
4. Praćenja prevoza predmeta krivičog djela;
5. Snimanja razgovora uz prethodnu saglasnost jednog učesnika;
6. Angažovanja prikrivenog isljednika i saradnika.
Ove mjere tajnog nadzora mogu se primjenjivati i prema licu za koje postoje osnovi sumnje da, izvršiocu krivičnih djela, iz člana 158 ZKP, prenosi poruke u vezi sa krivičnim djelom, ili se izvršilac služi njegovim sredstvima za komunikaciju.
Ipak, ukoliko se ne raspolaže podacima o identitetu učinioca krivičnog djela, mjere se određuju prema predmetu krivičnog djela.
Nadležnost za određivanje mjera tajnog nadzora
Mjere tajnog nadzora, na obrazloženi predlog državnog tužioca, određuje sudija za istragu. Obrazloženi predlog se predaje u zatvorenoj koverti sa naznakom MTN.
Predlog i naredba za stavljanje lica pod mjere sadrže: vrstu mjere; podatke o licu prema kome se sprovode; razlog za osnov sumnje; način izvršenja mjera; njihov cilj; obim i dužina trajanja.
Ako mjera podrazumijeva angažman prikrivenog isljednika/saradnika, predlog i naredba sadrže i upotrebu lažnih isprava, svih potrebnih uređaja za dokumentovanje, kao i razloge njene opravdanosti.
Ono što se mora imati na umu jeste i da su predlog i naredba, za određivanje mjera, sastavni dio krivičnog spisa, te da treba da sadrže podatke o: licu nad kojim se određuju; krivično djelo za koje se sumnja da je počinjeno; činjenice kao potrebu za njihovo preduzimanje; rok trajanja koji mora biti primjeren ostvarenju cilja mjere; način primjene; obim i mjesto njihovog sprovođenja.
Ovim putem napominjem i da ako postoji opasnost od odlaganja, tj. ukoliko istražni postupak zahtijeva hitnije djelovanje, naredba se može izdati usmeno, a pisana se pribavlja u roku od 12 sati.
Mjere tajnog nadzora mogu trajati do 4 mjeseca. Izuzetno, prema određenom licu mjere se mogu produžiti najduže do 18 mjeseci od donošenja prve naredbe za određivanje tajnog nadzora. Izvršenje mjera se prekida naredbom, tj. kada prestanu razlozi za njihovom primjenom.
Izvršenje mjera tajnog nadzora
Mjere tajnog nadzora izvršava ovlašćeni policijski službenik, naravno, vodeći računa o privatnosti lica na koje se odnosi mjera. Prikriveni isljednik ili saradnik, dakle, može biti ovlašćeni policijski službenik, zaposleni u drugom državnom organu, policijski službenik druge države ili, u slučaju potrebe, neko treće lice. Prikrivenog isljednika određuje starješina organa koji je nadležan za izvršenje mjera tajnog nadzora ili lice koje on ovlasti.
Prikriveni isljednik/saradnik ne može biti lice za koje postoji sumnja da je bilo ili je pripadnik kriminalne organizacije, ili koje je osuđivano za krivična djela organizovanog kriminala. Po izvršenju mjera, ovlašćeni policijski službenik dostavlja izvještaj o preduzetim mjerama, ali i ostali materijal pribavljen preduzimanjem tih mjera.
Ako državni tužilac odluči da ne pokrene krivični postupak, tj. ako pribavljeni podaci nisu potrebni za krivični postupak, pribavljeni materijal se dostavlja sudiji za istragu, u zatvorenom omotu, sa naznakom MTN, a pomenuti sudija naređuje da se materijal uništi u prisustvu državnog tužioca ili drugog sudije za istragu.
Obavještavanje lica, prema kome je preduzeta mjera tajnog nadzora, kada ne dođe do krivičnog postupka
Prije nego se pristupi uništavanju materijala, dobijenog primjenom mjera tajnog nadzora, sudija za istragu bi trebao obavijestiti lice prema kome je mjera preduzeta, a to lice ima pravo da izvrši uvid u pribavljeni materijal.
U slučaju da postoji opasnost da bi obavještenje lica, nad kojim je vršena mjera, ili uvid u pribavljeni materijal doveli do opasnosti po život i zdravlje ljudi – ili bi mogli ugroziti neku drugu paralelnu istragu koja je u toku – sudija za istragu, nakon mišljenja državnog tužioca, može odlučiti da ne obavještava lice prema kome je preduzeta mjera i da ne dozvoli uvid u dobijeni materijal.
Piše: Dejan Dragović, advokat