Prisluškivanje i praćenje, tj. nadzor, od strane službenika obavještajnih agencija je, odvajkada, tema koja privlači pažnju kako stručne, tako i laičke javnosti. Ovi, za naše prilike, veoma popularni metodi i tehnike u nadležnosti su Agencije za nacionalnu bezbjednost koja ih, u sklopu obavljanja obavještajnih i kontraobavještajnih djelatnosti, primjenjuje od svog nastanka.
Tako je ova institucija, Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, zadužena da (tajno) prikuplja podatke: saradnjom sa crnogorskim državljanima i strancima; praćenjem i osmatranjem, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje; kupovinom dokumenata i predmeta; nadzorom nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama; nadzorom unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta uz korišćenje tehničkih sredstava.
Ipak, ukoliko podatke i informacije nije moguće pribaviti na način utvrđen članovima 8 i 10 ovog zakona, ili ako bi prikupljanje tih podataka izazvalo nesrazmjerne teškoće, direktor Agencije, posebnim aktom, odobrava praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje. Ovaj akt sadrži: podatke o licu koje je ,,na mjerama” praćenja, vrijeme trajanja mjera, kao i osnovanost razloga za njihovu primjenu
Na obrazloženi pisani predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slučaj, mjere tajnog nadzora (MTN) odobrava predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti – sudija koji ga zamjenjuje u skladu sa zakonom. Osim toga, a takođe na obrazloženi pisani predlog direktora Agencije, odluku odobrava i Vijeće sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ako postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost aktivnostima.
Prisluškivanje i praćenje
Nadzor elektronskih komunikacija, odnosno prisluškivanje, definisano je članom 15 Zakona o agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Predlog za nadzor nad elektronskim komunikacijama, koji podnosi direktor Agencije, mora sadržati podatke o: licu ,,na mjerama”; osnovanosti razloga za njihovu upotrebu; načinu primjene, obimu i trajanju; elektronskom komunikacionom sredstvu i okolnostima koje nalažu potrebu ovog oblika prikupljanja podataka.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, takođe, predviđa i propisuje nadzor unutrašnjosti objekata. Ako potrebe i interesovanja Agencije to zahtijevaju, predlog, koji takođe podnosi direktor, mora sadržati podatke o: licu/licima na koje se nadzor odnosi; objektu, prostoru ili predmetu za koje se nadzor nalaže; načinu vršenja nadzora, obimu i trajanju i vrsti tehničkih sredstava koja se koriste i okolnostima koje nalažu potrebu ovog oblika prikupljanja podataka.
Mjere prisluškivanja i nadzora unutrašnjosti objekata, po zakonu, mogu da traju tri mjeseca. Nakon toga, a ukoliko potrebe Agencije to iziskuju, mogu se produžavati svaki put još za tri mjeseca s tim što, ukupno, ne bi smjele trajati duže od 24 mjeseca.
Ova produženja, prethodno, mora odobriti predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti – sudija koji ga zamjenjuje.
Građanin, zakonski, ima pravo da zna da li je ,,na mjerama”
Na osnovu člana 18 pomenutog zakona o Agenciji, ovaj organ je dužan da građanina, na njegov pisani zahtjev, obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu, kao i da li ova institucija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka i da mu, na njegov pisani zahtjev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima. Ovo pravo, takođe, zagarantovano je i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
,,Dokumenti koji se stavljaju na uvid ne mogu da sadrže podatke o službenicima Agencije koji su prikupljali podatke, izvorima podataka, kao ni lične podatke o trećim licima. Agencija je dužna da odgovori na zahtjev građanina ili stavi na uvid dokumenta iz stava 1 ovog člana u roku do 30 dana od dana prijema zahtjeva”, navodi se u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Agencija nije dužna da postupi u skladu sa ovim zakonima ukoliko bi, prema njenoj procjeni, a što se često zloupotrebljava, to dovelo u opasnost izvršenje poslova Agencije, ili ako bi moglo dovesti do ugrožavanja bezbjednosti drugog lica o čemu, u pisanoj formi, mora obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 15 dana.
Piše: Milovan Marković